Anatomija oka – Interaktivni prikaz


Kako koristiti interaktivnu mapu?

  • Postavi vrh pokazivača na dio oka o kojem želite saznati više.
  • U ovom dijelu će se prikazati tekstualni opis tog dijela oka.
  • Klikom na taj dio možeš otići na posebnu stranicu i saznati još više o građi pojedinog dijela oka.

Rožnica

Rožnica (cornea) je prednji prozirni dio oka koji prema natrag prelazi u bjeloočnicu (skleru) i s njome čini vanjsku očnu ovojnicu. Rožnica je vrlo važan vanjski dio dioptrijskog aparata oka. Ona nema vlastitih krvnih žila već potrebne tvari dobiva iz očne vodice i rubova rožnice (limbus) a kisik iz okolnog zraka.

Bjeloočnica

Bjeloočnica (sklera) stražnji je bijeli (neprozirni) dio vanjske očne ovojnice. Ona daje čvrstoću oku i štiti unutrašnje očne strukture. Na nju se hvataju vanjski očni mišići koji pokreću očnu jabučicu.

Žilnica

Žilnica je dio srednje očne ovojnice. Nju čini bogata kapilarna mreža karakteristične građe koja dodatno opskrbljuje mrežnicu. Nalazi se između bjeloočnice i mrežnice. Naime mrežnica je jedno od metabolički najaktivnijih tkiva u organizmu (posebno dio žute pjege).

Leća

Leća je unutrašnji dio dioptrijskog aparata oka. Smještena u tzv. stražnju očnu sobicu (prostor iza šarenice i ispred staklastog tijela. Leća jer na svojim rubovima (ekvatoru) tankim nitima (zonule) pričvršćena za cilijarne nastavke. Obavijena je tankom elastičnom ovojnicom (kapsulom).

Šarenica

Šarenica se dio oka koji ovisno o količini pigmenta daje karakterističnu boju oka. Ona čini granicu između prednje i stražnje očne sobice koje su povezane zjeničnim otvorom. U šarenici se nalaze mišići (dilatator i sfinkter) koji reguliraju veličinu zjeničnog otvora.

Cilijarno tijelo

Cilijarno tijelo je dio srednje očne ovojnice (uvea). Na svom rubu završava cijalijarnim nastavcima na koje je preko zonularnih niti pričvršćena leća. Cilijarni nastavci ujedno znatno povećavaju ukupnu površinu važnu za proizvodnju očne vodice.

Mrežnica

Mrežnica je unutrašnji očni sloj koji prima svjetlosni podražaj (poput filma u fotoaparatu). Mrežnica je vrlo kompleksne građe od 10 slojeva. Najvažniji dijelovi su fotoreceptivne stanice (stanice koje primaju svjetlosni podražaj) čunjići i štapići od koji se preko bipolarnih stanica prenosi svjeltlosni signal na nervne niti koje se zajedno skupljaju u području glave vidnog živca.

Žuta pjega (makula)

Žuta pjega (makula) središnji je dio mrežnice u pravcu optičke osi dioptriskog aparata oka u kojeg pada fokus slike promatranog predmeta. U tom dijelu slojevi mrežnice su razmaknuti tako da je omogućena najveća prozirnost i oštrina slike prema čunjićima koji su u tom dijelu najgušći.

Središnja arterija mrežnice

Glavna je arterija (krvna žila) koja opskrbljuje mrežnicu. Na glavi vidnog živca dihotomno se račva (na dva dijela) na gornji i donji a zatim na nazalnu (prema nosu) i temporalnu (prema van) stranu te tako tvori tzv. arkade.

Središnja vena mrežnice

Glavna je vena koja odvodi krv iz mrežnice. Ona prati tijek arterije i zajdno s njom tvori tzv. arkade. Na mjestima križanja arterija i vena često nastaje pritisak (kompresija) vene.

Glava vidnog živca (sljepa pjega)

Glava vidnog živca (sljepa pjega) predstavlja dio na očnoj pozadini na kojem se skupljaju sve živčane niti koje provode svjetlosni signal od fotoreceptivnih stanica prema mozgu. Naziva se i sljepa pjega zato jer na tom dijelu očne pozadine nema fotoosjetljivih stanica tako da slika predmeta koja pada u to područje nije vidljiva.

Vidni živac

Vidni živac provodi vidni signal prema mozgu. Sastoji od snopova aksona ganglijskih stanica. Počinje od glave vidnog živca prolazi kroz orbitu i koštani kanal u unutrašnjost lubanjske šupljine gdje se križa dio živčanih vlakana.

Staklasto tijelo

Staklasto tijelo je želatinozna masa (slična bjeljanku jajeta) koja ispunjava očnu jabučicu. Obavijena je tankom ovojnicom membranom hijaloidejom koja se dijelom drži za mrežnicu. Karakteristične su degnerativne promjene u staklastom tijelu koje se često opisuju kao mušice, paučina i sl.

Prednja očna sobica

To je priostor u prednjem dijelu oka kojeg sprijeda omeđuje rožnica a straga šarenica i zjenični otvor preko kojeg je povezana sa stražnjok očnom sobicom.

Stražnja očna sobica

To je prostor u prednjem dijelu oka iza kojeg sprijeda omeđuje šarenica a straga staklovina. U stražnjoj sobici je smještena leća.

Zjenica

Zjenica (pupila) je središnji otvor u šarenici kroz koji ulazi svjetlo u oko. Ona povezuje prednju i stražnju očnu sobicu. Veličina zjeničnog otvora ovisi o aktivnosti dvaju mišića dilatatora i sfinktera zjenice koji šire odnosno suzuju zjenični otvor.

Zonularne niti

To su fine tanke niti (Zonule Zinni) koje idu od cilijarnih nastavaka cilijarnog tijela i hvataju se na kapsulu leće u području ruba (ekvatora) i pridržavaju leću u svom položaju.

Nazubljena linija

To je krajnji periferni dio mrežnice gdje mrežnica prelazi prema cilijarnom tijelu. U tom području nalazi se hvatište baze staklastog tijela.

Vanjski očni mišići

Da bi se oko usmjerilo u željeni pravac gledanja koristi se akcijom šest vanjskih očnih mišića. Razlikujemo četiri ravna i dva kosa mišića.

Žilnica (chorioidea) Mrežnica (retina) Žuta pjega (makula) Vidni živac Središnja arterija mrežnice (arterija centralis retinae) Središnja vena mrežnice (vena centralis retinae) Glava vidnog živca (Papila nervi optici - PNO) Staklovina (Viterum) Nazubljena linija (Ora serata) Cilijarno tijelo (Corpus ciliare) Stražnja očna sobica (Comora posterior) Prednja očna sobica (Comora anterior) Rožnica (Cornea) Zjenica (Pupila) Leća (Lens crystalina) Šarenica (Iris) Zonularne niti (Zonulae Zinni) Bjeloočnica (Sclera) Gornji ravni očni mišić (Musculus rectus superior) Donji ravni očni mišić (Musculus rectus inferior) Anatomija oka

oko_presjek